Visoki Vrtovi Vavilona: Čudo Drevnog Sveta

Viseci-vrtovi-Vavilona-Semiramidini-vrtovi

Visoki Vrtovi Vavilona su jedno od najčuvenijih čuda drevnog sveta i predstavljaju izvanredan primer arhitekture i inženjeringa koji su bili svojstveni vremešnim civilizacijama. Ovaj fascinantan vrt je bio smešten u drevnom gradu Vavilonu, blizu reke Eufrat u Mesopotamiji, današnjem Iraku. Ovde ćemo istražiti priču o Visokim Vrtovima Vavilona i njihovom značaju u istoriji.

Istorija i Legenda

Priča o Visokim Vrtovima Vavilona izaziva divljenje i čuđenje iako se mnogi aspekti njihove istorije zadržavaju u tajanstvu. Prema legendi, vrtovi su izgrađeni oko 600. godine pre nove ere, na inicijativu kralja Nabukodonosora II, koji je želeo da napravi oazu lepote za svoju ženu, kraljicu Amytis iz Medije. Kako je Medija bila planinska zemlja, kraljica se često žalila na ravne i monotone pejzaže Vavilona.

Kao misteriozna i romantična saga koja nas vraća duboko u vreme drevnog Babilona. Ovaj spektakularan vrt je izgrađen sa posebnom svrhom – da zadovolji želju i ljubav kralja Nabukodonosora II prema njegovoj ženi, kraljici Amytis iz Medije. Amytis je bila žena velike lepote i gracioznosti, rođena u brdima Medije, zemlji planina i bujnih šuma. Dok je živela u Babilonu, ravni i suvi pejzaži ovog drevnog grada su je često podsećali na njeno rodno mesto.

Kralj Nabukodonosor II, duboko zaljubljen u svoju suprugu, osećao je potrebu da stvori nešto spektakularno kako bi je usrećio i zadivio. I tako, rodila se ideja o Visokim Vrtovima Vavilona. On je zamislio oazu zelene lepote usred grada, terasaste bašte ispunjene šarenim cvećem, egzotičnim drvećem i mirišljavim biljkama. Vrtovi su trebali da pruže Amytis osećaj kao da se nalazi u njenom rodnom pejzažu, među planinama i prirodom koje je toliko volela.

Međutim, izgradnja ovog čuda zahtevala je ne samo ljubav već i izuzetnu inženjersku sposobnost. Babilon je bio poznat po svojim ravnicama i rekom Eufrat, ali planirati i izgraditi terasaste bašte koje su dostojne kraljice Amytis bila je ogromna izazov. Inženjeri i radnici su morali osmisliti sistem za navodnjavanje kako bi voda stizala do svake terase, održavajući zemljište vlažnim i plodnim. Kamene zidove koji su podržavali ove terase su morali izgraditi tako da budu izdržljivi i stabilni.

Kada su Visoki Vrtovi Vavilona konačno bili završeni, bili su čudo ne samo arhitekture i inženjeringa, već i simbol istinske ljubavi i predanosti. Amytis je bila oduševljena ovim darom i smatrala ih je svojim ličnim rajem usred Babilona.

Dok mnogi aspekti ove priče ostaju obavijeni tajanstvom i legendom, Visoki Vrtovi Vavilona ostaju trajni simbol strasti, umetnosti i neverovatnih dostignuća drevnih civilizacija. Priča o ovim vrtovima nas podseća na moć ljubavi da inspiriše čuda i na sposobnost ljudskog uma i ruku da pretvori snove u stvarnost.

Arhitektura i Inženjering

Ono što Visoke Vrtove Vavilona čini posebnim je način na koji su izgrađeni. Iako se često opisuju kao viseći, oni su zapravo bili terasaste bašte, izgrađene u slojevima koji se uzdižu jedan iznad drugog. Kameni zidovi podržavali su ove terase, a voda je podizana iz reke Eufrat pomoću sistema za navodnjavanje kako bi se očuvala vlažnost zemlje. Biljke i drveće su rasle na ovim terasama, čineći ih bujnim vrtom s cvetnim aranžmanima i voćkama.

Značaj i Uticaj

Visoki Vrtovi Vavilona su bili izuzetno značajno mesto u antičkom svetu i ostali su nezaboravni iako su odavno nestali. Njihov značaj leži u tome što su predstavljali čovekovu sposobnost da oblikuje prirodu prema svojim potrebama i željama. Ovi vrtovi su takođe bili simbol bogatstva, moći i ljubavi.

Nestanak i Misterija

Iako su Visoki Vrtovi Vavilona bili izvanredno remek-delo drevnog inženjeringa i estetike, njihov nestanak ostaje tajanstvena tačka u njihovoj priči. Različite teorije i spekulacije okružuju sudbinu ovog čuda, a istoričari i arheolozi i dalje raspravljaju o tome šta se tačno dogodilo sa ovim vrtovima.

Teorija o Uništenju Tokom Osvajanja

Jedna od teorija o sudbini Visokih Vrtova Vavilona je da su uništeni tokom osvajanja grada. Babilon je bio podložan mnogim invazijama tokom svoje istorije, uključujući osvajanje od strane Perzijanaca i Aleksandra Velikog. Tokom ovih vojnih kampanja, deo grada je verovatno bio oštećen ili uništen, uključujući i terasaste bašte. Neki istoričari smatraju da su Visoki Vrtovi možda bili među žrtvama tih osvajanja.

Teorija o Priči i Legendi

Druga teorija sugeriše da su Visoki Vrtovi Vavilona možda postojali samo u pričama i legendama, a nikada u stvarnosti. Iako se često opisuju u drevnim spisima, nema konkretnih arheoloških dokaza koji potvrđuju njihovo postojanje. Neki istraživači tvrde da su ovi vrtovi mogli biti plod mašte ili simbolični element u priči o Babilonu, ali da nikada nisu zaista postojali.

Nedostatak Arheoloških Dokaza

Jedan od ključnih razloga zašto je sudbina Visokih Vrtova Vavilona tajanstvena je nedostatak konkretnih arheoloških dokaza. Iako su arheolozi izvršavali iskopavanja na mestu drevnog Babilona, nisu pronađeni materijalni dokazi koji bi potvrdili postojanje ovih vrtova. Nedostatak materijalnih tragova ostavlja pitanje da li su vrtovi zaista bili deo fizičkog pejzaža Babilona ili su ostali samo u pričama i legendama.

Zaključak:

Visoki Vrtovi Vavilona su jedno od najfascinantnijih čuda drevnog sveta, čiji značaj traje kroz vekove. Bez obzira na to da li su stvarni ili mit, ovi vrtovi su inspirisali mnoge generacije ljudi da sanjaju o stvaranju rajskih vrtova i očuvanju prirode. Oni nas podsećaju da je čovek oduvek težio lepoti i harmoniji u svojoj okolini, i da su Visoki Vrtovi Vavilona ostali simbol tog večnog traganja.

Popularni blogovi

Anatomija srca i kako radi naše srce?

Vaše srce je lokalizovano u sredini grudnog koša, između pluća, iza i nešto ulevo od grudne kosti. Obavija ga srčana kesa (perikard), membrana koja se

Podelite ovo